GORNJA PULJA/SPLIT — Tajedan bez facebooka, a namjesto toga prekrasan pogled na (i u) Dioklecijanovu palaču s podrumi, na divni Trogir sa zvonika katedrale, i zvanaredni Hvar s tvrdjave Španjola. To ide u noge! :)
Potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslov i europskih integracijov RH Gordan Jandroković poručio je da će Hrvatska kao nova članica EU-a i nje ključan gospodarski partner s jugoistoka Europe predstavljati „dodatnu vridnost“ za EU. Dodao je da je RH, kao prva zemlja s europskoga jugoistoka uključena u unutarnje tržišće EU-a imati velike mogućnosti da postane jedno od najvitalnijih gospodarstav u ovom dijelu Europe.
P. Palković
Biti mlačan ne odgovara nikomu. Mlačno ljubiti Boga, ženu, muža, dicu, prijatelje, gdo bi se ovakovoj ljubavi veselio? Divojka zna pitati dičaka: ljubiš li me od srca, ili me ne ljubiš?
Bog od nas ognjenu ljubav čeka. On je oganj svoje ljubavi hitio na zemlju i posvidočio na križu. On je zapalio naša srca ognjem svoje ljubavi i očekuje od nas, da se i mi ovako ponašamo.
Ljetošnja Croatisada u Kugi u Velikom Borištofu je stala u znaku pred svim i domaćih grup i izvodjačev borištofskoga porijekla ili muzičarov ki su ovde nastali „veliki“: tamburaški sastav Veseli Borištofci, Marice igrališće s jednim od svojih najboljih do sada nastupov, rodjeni Borištofac Pišti Horvath sa svojom ciganskom bandom. Ali je došla i Pinkica iz Petrovoga Sela i kao jedan od vrhuncev Hladno pivo iz Zagreba. Velika je u medjuvrimenu konkurencija ovoj kuginoj Croatisadi, ne samo i samom Velikom Borištofu, nego i u susjedni seli.
Hrvatski ministar vanjskih poslov i potpredsjednik Vlade Gordan Jandroković se je susreo s gradišćanskimi Hrvati utorak, 12. julija u Željeznu pri službenoj večeri u restoranu Ohr. Tom prilikom je ministar uz ostalo naglasio, da Hrvatska vlada želji koordinaciju svih izvandomovinskih Hrvatov. Na upit da li će Hrvatska reagirati na promjenu Zakona o narodni grupa ki je pogodio i gradišćanske Hrvate kao najbrojniju manjinu u Austriji, Jandroković je odgovorio da Hrvatska nima pravo se mišati u unutarnje posle Austrije.
Svenek nanovič nam se dogodi, da smo mi ljudi nenavidni našim domaćim živinam za jednostavan žitak: Kucak drimlje, dokle se mi mučimo na vrtu. Nijedna riba se ne triba bojati za nje dohodak. Zač moramo biti nenavidni? Mi si moremo i nešto odgledati od naših pernatih i dlakavih prijateljev!
Kokoše recimo se koncentriraju na to, ča najbolje znaju, a to je leći jaja.
Svaka kokoš na dan zleže jedno jaje, a to je dost. Mogli bi i mi perfekcionirati naš produkt tako, da se već ne da poboljšati.
Malo se ka vodena biljka more pohvaliti lipotom vodencvijeta ili lopoča (Seerose). Lopoč sliši rodu s botaničkim imenom Nymphaea. Lopoče kinči veliko plutajuće kožnato lišće, ko je srcoliko. I njegovi cvijeti plutaju na vodi. Farba im varira od bijele prik žute, ružaste do plave. Neki potribuju diboku vodu, drugi rastu i u plitki jezeri. Zvana ukrasnih svojstav, ove biljke imaju i ljekovita svojstva. Za to se hasnuje list, cvijet i rizom (Rhizom). Lopoči ne podnašaju hladnoću. Ako je rizom u dibini, na koj se voda ne smrzne, preživu zimu. Kod nas je proširen bijeli lopoč (Nymphaea alba).