Ukrajinska se luči od ruske Crikve

Ukrajinski tisak pozdravio je u petak, 12. oktobra „ozbi­ljan udarac“ nanesen uticaju Moskve u zemlji po odluki Carigradske patrijaršije da prizna autokefalnost* U­kr­a­jinske Pravoslavne Crikve do­kle ruski mediji u tom vi­du le­galizaciju crikvenoga raskola.

CARIGRAD/KIJEV/MOSKVA — Ta od­luka kom se prekida s 332 ljet ruskoga vjer­skoga tutorstva (skrbiteljstva, staralačtva) u Ukrajini, „imat će povijesni značaj kako za na­šu zemlju tako i za Moskvu“, piše oduševljeno ukrajinski dnevnik Den.

Veliki sin sela jezuit pater Filip Kaušić se je kao bista vrnuo u svoje rodno selo Celindof

Pred općinskim domom u Celindofu su nedilju, 22. junija otkrili bistu Filipa Ka­u­šića. U Celindofu rodjeni isu­sovac bio je inicijator za ute­meljenje sveučilišća u Zagre­bu 1669. ljeta, kade je pak i troja ljet dugo službovao kao rektor. U ovom ljetu se sve­čuje 400. obljetnica rodj­e­nja Filipa Kaušića. Prilikom ove obljetnice je Općina Celindof na trgu pred općinskim domom podignula poprsje od bronce, ku je izdjelala akademska kiparica Dijana Iva Sesartić iz Solina. Iz Zagre­ba je došla brojna delegacija na čelu s vicerektoricom Za­grebačkoga sveučilišća Ivana Ćuković Bagić a takaj i vele­poslanica Vesna Cvjetković. 

Marija Vinaj: „Valpovački vlastelini Prandau-Normann“ (1)

Predavanje dr. Marije Vinaj iz Muzeja Slavo­nije u Osijeku pod nazivom „Valpovački vlastelini Prandau-Normann“ održano je u pandi­ljak, 28. maja u prostorija Veleposlanstva RH u Beču u organizaciji Veleposlanstva i M­a­tice hrvatske Beč. Povod preda­vanja bila je velika četverodijelna izložba o valpovački vlastelini austrijskoga porijekla i njevom uticaju na području Valpovštine i Slavonije u cjelini. U prvom dijelu predav­a­nja dr.

Predavanje Sanje Vulić o moliški Hrvati

Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov (Zigh) je skupa sa seoskom sekcijom Hkd-a u Trajštofu pozvao na predavanje o moliški Hrvati srijedu, 4. aprila u Staroj gmajni. Ova stara grana hrvatskoga naroda ljetos svečuje 500. obljetnicu doseljenja iz Dalmacije na područ­je Italije. Profesorica na Hr­vatski studija Sveučilišća u Zagrebu, Sanja Vulić, dala je stručni pogled na zajednicu moliških Hrvatov.

Uz 450. obljetnicu prve hrvatske knjige naminjene Hrvatom u zapadnoj Ugarskoj

Svaka obljetnica prve tiskane knjige, bilo koga europ­skoga naroda, obilježava se s prigodnim slovom u tiskani mediji, a ponegdje joj se posvećuje i veća znanstvena pozornost u društvu. U prigodi spomenute obljetnice valja nešto već reći na po­čet­ku ovoga ljeta.

Rič je o poslidnjoj latiničkoj knjigi iz dobe hrvatske prevoditeljsko-izdavačke djelat­nosti Stipana Konzula (1521. — 1579.) i Antuna Dalmatina († 1579.) u vrime reformacije, tiskanoj u Regensburgu 1568. ljeta.

Bitka kod Petrovaradina 1716. ljeta — spada u velike boje svita

Eugen Savojski i habsbu­r­ška vojska potukli Osmanlije 

PETROVARADIN — U nastojanju da izmini odluke Ka­r­lovačkoga mira (iz Srijemskih Karlovcev 1699. [Karlowitzer Friede]), kim je Osmansko Ca­r­stvo izgubilo posjede u Ugarskoj tr Liki, Slavoniji, Krbavi i Dalmaciji, sultan Ahmed III. pokrenuo je pohod na Ugarsku. Cilj napada bila je nova Pet­ro­varadinska tvrdjava, najsuvrimenija i najjača tvrdjava u Habsburškoj Monarhiji, nazv­a­na Gibraltarom Dunaja.

Doprinos Hrvatov protestantizmu u zapadnoj Ugarskoj (2)

U 16. stoljeću počelo je masovno naseljavanje Hrvatov u gradsku okolicu, i u sām Šopron. Po drugom turskom vojnom pohodu (1532.) u na­pušćena sela naselili su se Madjari, Nimci i Hrvati. M­adjarsko-hrvatski velika­ši, med njima i Toma Nádasdy (1498.-1562.), hrvatski ban, zapovidnik hrvatskih vojnih jedinic, imao je velike feudal­ne posjede u Zagrebačkoj, Varaždinskoj i Križevačkoj županiji pak je jednostavno odanle preseljavao svoje k­me­te na vlastite i sigurnije po­sjede u Madjarskoj.

O Prvom svitskom boju: Na kraju ...

Ne ..., na kraju, akoprem je ova serija o Prvom svitskom boju na kraju, zato ne kad se i od sada nastavlja razmi­šljanje, spominjanje o doga­djaji pred 100 ljet. Kolikokrat, … kolikokrat se je u našoj petstoljetnoj povijesti u novoj domovini decimiralo naše stanovničtvo? Dugo su ga Turki klali, veli naš veliki pjesnik, stopedeset ljet du­go. Kad se je Jan Sobiesky bo­rio pod Bečom 1683. lje­ta povida kronika da su 12 tisuć ro­bov otprimili va veru­ga i remenju na turske saj­me. Ste se pitali ka sela su u onom vrimenu ležala istočno od Be­ča? Kronike povidaju o poho­du španjolske voj­ske uz Du­naj, kurucov, Napoleona, ustankov i revoluci­jov i Prvom i Drugom svit­skom velikom boju. Svi boji su brali svoju porciju u krvi, ljudski životi, siromaštvu, plinjenju, svak­o­vrsnom silovanju, rušenju i ognju. To smo kanili potaknuti, nanukati vas na razmi­šljanje, spominjanje, postav­ljena pitanja: Ča je smisao našega života? Su naši juna­ki stvoreni za boj? Kakovu nakanu ima sudbina s nami? Da li moremo iskusiti, zvidi­ti, planirati našu budućnost?