Priprave su u završnici za ljetošnji 66. po redu Hrvatski bal — po dvoji ljeti opet u obnovljenom Parkhotelu Schönbrunn. Uz puno različnih i izvrsnih muzičkih točak pred svim i za ples (v. i 21. stranicu, kalendar piredab) znatan dio ovoga ljetošnjega bala će biti posvećen Paxom & prijateljem. Glavna natuknica ovoga zajedničkoga bala leži na hrvatskoj zabavnoj muziki, a cijela dvorana »Austro-Ugarska sala« će subotu, 19. januara biti posvećena Paxom i njevim brojnim prijateljem.
Organizatori ovoga bala se tim posebno želju odužiti Paxom i im zahvaliti za 35 ljet dugoj vrlo uspješnoj karijeri i intenzivnoj suradnji s hrvatskim „Društvom“ u Beču, a u novije vrime posebno i s Hrvatskim centrom.

Kazališna grupa Filež je na sām Božić imala premijeru sa šalnim igrokazom »Žalujuća rodbina«. Komedija u tri čini je adaptacija »Ozalošćene porodice« poznatoga i visokocijenjenoga srpskoga pisca Branislava Nušića. Na hrvatski jezik gradišćanske varijante prevodili i priredili su ga školniki Petar Schweiger i Jakov Berlaković jur pred 17 ljet i su tada uspješnu igru opet uzeli u svoj repertoar. Radnja je smješćena u nekom nepoznatom mjestu u Gradišću oko 1945. ljeta.

U Hrvatskom Jandrofu su se opet spomenuli stare tradicije hrvatskoga kazališća u zimski miseci. Na jednu stranu je to dobrodošla zabava ljudem, iako zima jur dugo nije ta dosadni i škuri čas ljeta u kom pred svim seljačko stanovničtvo nije imalo toliko posla i je mogla uživati i u hrvatski seoski kazališći. Na drugu stranu je hrvatska „teata“ znak još uvijek žive kulture, u ovom hrvatske, i je dobrodošla alternativa muziki u naši seli pretežnoj tamburaškoj glazbi. Jandrofci su pod peljanjem režisera Brana Wolfa zavježbali dva šalne skeče a jednoga su zavježbali „hrabri“ Čunovci.

U okviru generalne sjednice Hrvatskoga štamparskoga društva 8. decembra u domu kulture u Koljnofu (Ugarska) uz knjigu »Zbornik« o Augustinu Blazoviću su predstavili i Gradišće Ka­lendar za 2013. ljeto. Glavna urednica je po peti put Ingrid Klemenčić. Geslo Ka­lendar  za 2013. ljeto je „na pragu“. Urednica kalendara Klemenčić je ovom prilikom odlikovala i dva dobitnike naticanja u slikanju: Luku Savorića i Karmelu Pajrić. Ka­lendar na oko 250 stranic nudi zanimljivoga štiva, od povidajkov, proze i lirike, iz svakidašnjice do povijesnoga i vjere.

U okviru »Hrvatskoga dana« 29. decembra u Čunovu (Slovačka) je bila prezentacija dvojezične, hrvatsko-slovačke knjige, monografije o selu »Čunovo naše selo/naša obec« čiji su autori sin sela dr. Jive Maász i Jožef Malinarić iz susjednoga Rosvara (Rusovce). Knjigu je predstavio Petar Tyran a muzički okvir su dali Jurica Maász i Rado Janković ml. na klaviru kao i Čunovski tamburaši. Po prezentaciji su zasvirali domaća grupa Mustang i Štrabanci iz Koljnofa.

ČUNOVO — Jive Maász je sabirač i autor (skupa s Jožefom Malinarićem) dvojezične knjige, monografije »Čunovo naše selo/naša obec«. Kako je u svojoj recenziji o knjigi rekao Petar Tyran „Veliko je veselje i radost a još veće je zadovoljstvo, da je Maász svojim Čunovcem na jednu stranu, da je Hrvatom u Slovačkoj na drugu stranu, da je cijeloj gradišćanskohrvatskoj zajednici na tretu a ne na zadnje i cijeloj hrvatskoj zajednici širom svita na četvrtu stranu napisao i poklonio uvu knjigu.

Kazališna grupa Filež je na sām Božić imala premijeru sa šalnim igrokazom »Žalujuća rodbina«. Komedija u tri čini je adaptacija »Ozalošćene porodice« poznatoga i visokocijenjegoga srpskoga pisca Branislava Nušića. Na hrvatski jezik gradišćanske varijante prevodili i priredili su ga školniki Petar Schweiger i Jakov Berlaković jur pred 17 ljet i su tada uspješnu igru opet uzeli u svoj repertoar. Radnja je smješćena u nekom nepoznatom mjestu u Gradišću oko 1945. ljeta. Pod peljanjem Petra Schweigera su i ljetos opet inscenirao vrlo zanimljiv igrokaz na visokom jezičnom nivou u kom se pak moru čuti i brojni lokalizmi Fileža odnosno sridnjega Gradišća.

Pri prisilnoj pauzi lani u isti čas zbog oboljenja jednoga od glavnih glumcev, Franje Meršića, ljetos na Štefanju kazališna grupa Klimpuha je mogla sjajiti i razveseliti, pred svim ali i zabavljati i oduševiti na vrhunskoj domaćoj razini. Komedija »Jedna laž drugu lovi« je u medjuvrimenu 56. igrokaz na klimpuškoj pozornici, ku je 1958. lj. utemeljio tadašnji farnik u Klimpuhu dr. Štefan Geošić i ku sada uspješno dalje pelja Ljuba Palatin-Wild — a je jur po drugi put mogla pridobiti Jožefa Hartmanna za režisera. Klimpušci su na Štefanju imali premijeru s ovim šalnim igrokazom u dva čini autora Michalea Cooneyja koga su na hrvatski s klimpuškim koloritom presadili Doroteja Zeichmann, Ljuba Palatin-Wild, Truda Frank i Silvija Eisner.

ŠTIKAPRON — Kako širom Gradišća tako smo i u Štikapronu svečevali Martinju. Tamburaški orkestar Štikapron Toš priredio je nedilju, 11. novembra po jur dugoj tradiciji opet koncert. U dobro poiskanoj općinskoj dvorani nastupio je  uz orkestar i mladi narašćaj. Orkestar je zabavljao goste na visokoj muzičkoj razini s domaćimi jačkami kao i s melodijami iz Hrvatske i Ruske. Zborovodja Štef Fortuna je zavježbao s orkestrom tri nove jačke, i to „Ruža moja crvena“, „Ribari“ i „Prigorski tanec“.

BANDOL — Nedilju, 23. septembra dostala je općina Bandol oficijelno općinski grb. Grb ima zlatnu pozadinu i kaže zelenu vrbu kao i dva pluge. Vrba s 11 kitov stoji za 11 sel Vlahije, a žilje neka pokazuje na zakorijenjenost ljudi s tom pokrajinom na podnožju Jelenoga briga. Veleopćini — po površini je to svakako opravdano! — slišu sela: Bandol (Weiden/Rechnitz), Podgorje i Bošnjakov Brig (Ober- und Unterpodgoria), Rupišće (Rumpersdorf), Parapatićev Brig (Parapatitschberg), Marof (Mönchmeierhof), Širokani i Rorigljin (Allersgraben und Rauhriegel), Ključarevci (Allersdorf), Sabara (Zuberbach) i Poljanci (Podler). 

GERIŠTOF/CRIKVENICA — Prilikom svojega tradicionalnoga izleta su se gerištofski tamburaši Zelenjaki otpravili ljetos na vikend po Tijelovi u Crikvenicu, i da bi se napunio autobus na kat, su ih pratili i njeve obitelji i najvjerniji navijači. Uz dobro raspoloženje, čemu nije nazadnje doprineslo i sunčano vrime, su se Zelenjaki smjestili u hotelu Vila Ružica, bivšemu domu hrvatskih učiteljev, u kom su se jur pred nekoliko desetljeći održavali folklorni tečaji za gradišćanske Hrvate.