Potom kad je gradišćanskohrvatski reggae-rock-bend Coffeeshock Company prošao sva pretkola i osvojio prvo mjesto i pri semifinalu austrijskih bendov 29. marca u bečkom Gasometru, je konačni i pri finalu subotu, 25. maja (opet u Gasometru) uvjerio žiri i publiku i je jako uvjerljivo i očigledno daleko pred drugimi naticatelji osvojio prvo mjesto.
P. Palković
Človik si konstruira svoj svit. Dokle njegov konstrukt odgovara, mu se podnošljivo živi. U tom hipcu, u kom mu se zruši ta konstrukt, doživljava tugu, bol, nutarnji kaos. To je opisano jur u Upanišada, u staroindijski filozofsko-religiozni teksti, da je to uzrok človičjega trapljenja. Kad se istinski realitet počne razlikovati od našega kipa, koga imamo od svita, upademo u duševnu bol.
I mobilni telefon more dostati sunčanicu, kad je predugo bio izložen suncu. Preveć sunca naime škodi modernim hightech-strojem. U parkiranom autu temperatura na vruće dane more dostignuti 60 stupnjev. Na škuri površina je moguće još i 70 stupnjev. Hendi je koncipiran za temperaturu oko 20 stupnjev. Dijeli od metala i plastika se deformiraju. Ni za display sunčani traki nisu balzam. Aku optimalno funkcionira na temperaturi od 25 stupnjev. Kad temperatura naraste za 10 stupnjev, se kemijski procesi u unutrašnjosti ubrzavaju za duplo. Posljedica toga je, da se aku sprazni.
Izložbu o glagoljici kažu u Šopronu u muzeju Lábasház na Orsolya trgu u centru Šoprona. Otvaranje izložbe s nazivom »Glagoljica — trajni pečat hrvatskoga identiteta i kulture« je bilo subotu, 11. maja. U ovoj izložbi kažu na različni zidni plakati razvitak glagoljice kao pisma u Istri i na Kvarneru. Izložene su i fotografije različnih misalov na ovom staroslavenskom pismu, npr. knjiga na glogoljici »Beneficium Christi« iz 1563. ljeta, a izložen je i »Klimpuški misal« iz 1501. lj., ki sadržava rukopis na glagoljici iz 1564. lj. Jedna vitrina kaže, da se je i u današnjem Gradišću koristila glagoljica. Izložen je npr. i novi testament, tiskan 1563. na glagoljici. Koljnofac dr. Franjo Pajrić, predsjednik Hrvatske samouprave grada Šoprona je otvorio i inicirao ovu izložbu.
Zainteresirani studenti na Stručnoj visokoj školi u Željeznu, ki se zanimaju za hrvatsku tematiku i problematiku su sudjelovali pri »Željezanski Europski dani« i su pri tom bacili još posebno svitlo i na gradišćanske Hrvate. To je zapravo bila velika stvar i ne more se dosta hvaliti organizatoricam gospodjam Tonki Semmler-Matošić i Ireni Zavrl. Tri glavni referati su pokusili dati povijesni pregled i današnje djelovanje u pogledu na Hrvate u pokrajini Gradišće i prik državnih granic (J. Marko Vuketić, Stanko Horvat i Martin Ivančić) a tri grupice studentov i studentic su se u svoji kratki prezentacija bavile gradišćanskohrvatskim jezikom, hrvatskimi običaji i hrvatskom muzikom.
