Politika

Kultura

Školstvo, znanost i jezik

Javnosti predstavljena obnovljena škola Dijeceze

čet, 24/10/2013 - 09:27

ŽELJEZNO — Kako je izjavila Dijeceza Željezno u prošli miseci su temeljno obnovili gimnaziju Wolfgarten. Utorak su direktor škole, Josef Mayer i biškup Egidije Živković predsta­vili saniranu školu javnosti. Med drugim su obnovili fasadu, obloke, sanitarne uredjaje i grijanje kao i obranu protiv ognja. Uza to su obnovili dvoranu za tjelovježbanje. U saniranje ove škole, ka je zgradjena 1959. ljeta, je Dijeceza uložila skoro 180.000€. U dijecezanskoj gimnaziji Wolfgarten nudu hrvat­ski kot slobodni predmet.

Tagovi: 
Školstvo i znanost

Akademik Nikola Benčić navršio 75 ljet

sri, 23/10/2013 - 14:16

Jedan od peljajućih djelačev na hrvatskom narodnom po­lju, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti dr. Nikola Benčić je 12. oktobra svečevao svoj 75. rodjendan. Akademik Benčić je znatno pridonesao otkrivanju i širenju povijes­ti, kulture i književnosti  gradišćanskih Hrvatov.

 

ŽELJEZNO — Rodjeni Nar­danac Nikola Benčić je pred 50 ljet doktorirao disertacijom o Mati Meršiću Miloradiću, ki ga sprohadja do dana današ­njega. Sastavio je dvi zbirke Miloradićevih jačak i ga u pre­davanji i članki predstavio kao pjesnika, učenjaka i znanstvenika. Jur kao student je Ben­čić redovito kopao u biblioteka i arhivi i znašati kamen­či­će za veliku sliku gradišćansk­o­hrvatske kulture i literature (© Hrvatska redakcija ORF-a Gr­a­dišće). Kao pedagog je to zna­nje i spoznaje širio med pripadniki narodne grupe.

Tagovi: 
Jubilari

Povjesničar Ivan Seedoch navršio 75 ljet

sri, 23/10/2013 - 14:15

Bivši predstojnik Zemaljsk­o­ga arhiva i Zemaljske bib­li­oteke u Željeznu, pravi dvor­ski savjetnik, dr. Ivan Seedoch je 13. oktobra svečevao svoj 75. rodjendan. U svojem znanstvenom djelu je stekao visok ugled kao istraživač zemaljske povijesti. Odgova­rajući geslu, da historija ni­gdar nije završeni proces, ju­bilar i dalje proučava povijest.

 

ŠTIKAPRON — Ivan Seedoch osnovnu školu je prebavio i rodnom mu Vorištanu a gimnaziju u Matrštofu, kade je maturirao. Potom je studirao latinski jezik i povijest na Be­čkom sveučilišću. 1962. ljeta je napisao disertaciju o povijesti vorištanske gospošćine za vri­me Esterházyjev. Mladi doktor se zaposlio u Zemaljskoj vladi.

Tagovi: 
Jubilari

Je domovina mjesto ko nijedan rado ne napusti?

pet, 18/10/2013 - 15:29

Za sociologe je domovina već nego samo odredjeno mjesto. Za nje je domovina ili zavičaj:

   1. Savez unutar od­redjene zajednice. To je recimo hištvo, to je fara, to more biti i tamburaško ili ognjogasno društvo.

   2. Varoš, zemlja, potok, brig, ada tipičan oblik neke regije.

   3. Vlašći status, ada ono, ča je gdo dostignuo u žitku.

 

Tagovi: 
Životni stil

Ste znali? - Nagadjanja o hunjavki

pet, 18/10/2013 - 15:27

Kot dici nam je majka govorila: „Oblici se teplo, da se ne nazimiš!“ „Neka pojti van s mokrimi vlasi, da ne obetežaš!“ Je majka imala pravo? Nje tanači nisu znanstveno dokazani. Prehladu naime prouzrokuje virus. Znanstveniki, ki na polarni štacija is­traživaju, se kumaj nazimu. Uzrok za to je, da je u polarnom ledu virusom prezima. Da zima i vlaga narušuju otpornost i da človik laglje obe­teža, ostaje špekulacija.

Tagovi: 
Životni stil

Potpisna akcija za narodne grupe na domaćoj stranici Parlamenta

čet, 17/10/2013 - 12:07

Kako je objavila Hrvatska redakcija ORF-a Gradišće na domaćoj stranici (interne­tu) Austrijskoga parlamenta se sada more potpisati gra­dja­n­­ska inicijativa za čuvanje na­rodnih grup. Inicijativu je u juliju pokrenuo Centar au­s­trijskih narodnosti (CAN). I Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću (HKD) kao i Hrvatski centar u Beču, obadva člani CAN-a podupiraju ovu akciju gradjanov. Internet stranica Parlamenta za čuvanje narodnih grup u Austriji: parlament.gv.at.

Tagovi: 
Politika

Kako važno je, da smo čitali Goetheovoga »Fausta«?

ned, 13/10/2013 - 12:42

Takozvani obrazovni kanon (Bildungskanon) su „must knows” društva. Konkretno, moramo znati imena saveznih ministrov? Je potribno, da smo čitali Goetheovo­ga »Fausta«. Obrazovni kanon je mirilo za zna­nje, ko nam je potribno u društvu. To je znanje, ko se odnosi na kulturne vridnosti. Rič „kanon“ potiče iz hebrejskoga jezika i znači „mirilo“.

 

Prvi kanon, ki je na­i­šao na relativno široku ak­ceptanciju, je sastavljen još u antiki. U rimskoj dobi razvio se je koncept 7 slobodnih umjetnosti („septem artes liberales“), od kih su gramatika, retorika i logika činile tzv. trivium, a aritmetika, ge­ometrija, astronomija i muzika kvadrivium. Ti predmeti su zvećega sa­či­njavali većinu sridnjovjekov­no­ga obrazovanja s naglaskom na humanističke znanosti, ada one discipline, ke proučavaju človičje bivanje analitičkimi, kriti­čkimi i misaonimi metodami.

Tagovi: 
Životni stil