Fešta mnoštva prilikom »750 ljet Pandrof«

Sjeverogradišćanska općina Pandrof pod peljan­jem na­če­lnika inž. Wolfganga Kovača po­zvala je četvrtak, 21. augus­ta na press-konferenci­ju u Pannonia Tower u su­sjedstvu na ta dan prepuni Outlet centar. Kovač i pred­sjednik mjesnoga Turističkoga saveza Christian Kühnelt uz nazočnost zemalj­skoga p­oglavara Hansa Niessla su predstavili program za sve­č­e­vanje 750. obljetnice prvoga imenovanja sela. Svečevat će­du od 5. do 7. septembra. Po nalogu Niessla mr. Jo­ško Vlašić organizira »Fe­štu šarolikosti« (petak, 5. septem­bra) kade namjeravaju predstaviti različne kulture i na­rodne grupe Gradišća. Nedi­lju, 7. ćedu u okviru svetačnoga akta predstaviti i opšir­nu monografiju sela »750 Jahre Parndorf/Pandrof«, ku je sastavio mr. Sepp Gmasz.

Tagovi: 

Pad „željeznoga zastora“ pred 25 ljet

Utorak, 19. augusta su se na otvorenom med Svetom Margaretom (A) i Šopronom (H) spomenuli 25. obljetnice »Paneuropa piknika« a u vezi s tim pada željeznoga zastora. Ta obljetnica i to kolektivno spominjanje je bio povod za brojne i različne organizirane priredbe, pri ki su bili nazoči vrhovni političari iz Austrije i Ugarske, med njimi i austrij­ski vicekancelar i ministar vanj­skih poslov Michael Spindel­egger, zastupnik u pe­štan­skom Parlamentu, gradiš­ćanski Hrvat Mate Firtl iz Koljnofa, zemaljski pogla­var Hans Niessl, njegov za­mje­nik Franz Steindl i cijeli red drugih uglednih bivših i sadašnjih austrijskih i ugarskih političarov.

Tagovi: 

O Prvom svitskom boju: Koridor

Naši ljudi su bili silno presenećeni kada su po prvi put čuli za problematiku korido­ra. Tim aktualiziranjem su i zapadnougarski, danas gradišćanski Hrvati nastali ig­račka u ruka europske politike, bez toga da bi mogli i znali bili za to! Tematika se u NAŠI NOVINA pojavi po prvi put pri kraju boja, a aktualna nastane na mirovni preg­o­vori u Parizu početkom 1919. ljeta. Zato protestira i Hrvatski Narodni Tanač (HNT) protiv takovoga plana, jer plan koridora je ravno upe­ren protiv nastojanja HNT, ki kani očuvati Hrvate za Ugarsku.

 

Plan koridora se je u nejasnoj, nebuloznoj formi pojavio već oko sredine 19. stoljeću u razmišljanju Jana Kollára, slo­vačkoga literata i znanstvenika, profesora arheologije u Beču. Po dužem snivanju ideje oživi pak na češkom sveučilišću u Pragu od 1882. ljeta, osobito od 1885. ljeta, kada u Pragu studira nekoliko desetak hrvat­skih studentov iz Zagreba, ke su isključili zbog spalenja ma­djarske zastave prilikom po­sjeta kralja Franje Josipa I. u Zagrebu. Med njimi su bili i kasniji hrvatski aktivisti ideje „koridora“ Stjepan Radić i Ivan Lorković. Njevi studentski časopisi Hrvatska misao i No­va doba jur onda ras­pravljaju o problematiki.

Hvala za druženje, za lipe hipce...

Po mišljenju brojnih floris­tov cvijeće ima odredjeno značenje i po svoji poruka ima još i potencijal da prouzrokuje pro­mje­ne u žit­ku. Farba cvi­je­ća govori od­re­djen jezik. Simboliku cv­i­jeća po­znaju floristi, ali je hasnovito, da i darovatelj buketa i ili ara­n­ž­mana cvijeća zna ne­što o tom, kada da­rovati kakove kitice. Čim rijedja je prilika, tim veći neka bude buket.

Tagovi: 

Ste znali? - Kako po umoru slijedi odmor?

Ufam se da se niste vrnuli s odmora još umorniji nego ste pred odmorom bili, a uzrok za to su svadje s partnerom. Na odmor idemo, da bi se o­pustili od svakidanjega stresa. Ali postoju ljudi, kim odmor nije bio relaksirajuć zbog ko­n­fliktov s partnerom. Na skali problemov, ki na odmoru iza­zivaju tenzije su pinezi, turističko razgledavanje i hrana. Pri anketi su ispitaniki tvrdili, da se na odmoru svadjaju, koliko ćedu potrošiti pinez, kako ćedu prebaviti vrime i u kom restoranu ćedu vičerati.

Tagovi: 

O Prvom svitskom boju: Diljenje zemljišća

Pri kraju boja počnu na jednoč sve novine pisati o agra­r­noj reformi u Ugarskoj. Nju su potribovali u prvom redu livi političari kao i društvo gospodarov u Ugarskoj. Njom su kanili odštetiti veliki broj mladih vojakov, vitezov, siromahov, po našu že­ljare, seoske ljude bez grunta, ki su ljeta dugo služili domovini i bili vani na bojiš­ći. I ufanje nepreglednoga broja siromahov je bilo bez kraja. Vlasti, novine, politi­čke stranke su morale friško bremzati da toliko zemljiš­ća uopće ne stoji na raspolaga­nje koliko bi bilo potribno. Zvana toga država ni zakonom nije mogla jako diboko posegnuti u privatnu imovinu (vele)posjednikov i Crikve. U politiki je pacifistički nastrojen Oszkár Jászi propagirao reformu veleposjeda na Ugri, da bi bar tako ubl­a­žili oštar vjetar sovjetske O­k­tobarske revolucije u Rusiji.