Tri mladi Hrvati rodom iz Hrvatske su dobitniki Europskoga jezičnoga naticanja

U Željeznu su četvrtak 5. februara priredili europsko jezično naticanje za opće o­b­razovne škole. Za ovo ljeto­šnje naticanje, ko zajedno organiziraju Pedagoška vis­o­ka škola i Zemaljski školski savjet, se miru školarice i školari u tudji jeziki i jeziki gradišćanskih narodnih grup. Naticalo se je oko 100 školaric i školarov u ukupno osam jezikov. Ljetos se je u hrvatskom jeziku naticalo 12 kandidatov. Oni su mogli slobodno birati med gradiš­ćanskohrvatskim i hrvatskim standardnim jezikom.

 

Zač jezična prava nisu garancija za opstanak jezika?

Čim je gradišćanskohrvatski jezik proglašen službenim jezikom, je jeziku dodiljen oficijelan status. Ali to je samo kapljica na vruć kamen, ar dodi­ljenje jezičnih prav ne znači, da je neka manjina rehabilitirana i od onoga hipca početo pri­hvaća ono, ča joj je po­nudjeno, a pak su svi jezični problemi izbrisani. To vidimo na primjeru gradišćanskohrvatske situacije.

Tagovi: 

Hrvatski svjetski kongres i novo vodstvo

BEČ — „Hrvatski svjetski kongres u Austriji izabrao je  novo vodstvo u subotu, 24. 1. 2015. na Izbornoj skupštini na prestižnoj adresi za sve Hrvate u Austriji, Hrvatskom centru u Beču. Za predsjednika je izabran mag. Igor Lacković. U Izvršni odbor su ušli mag. Anamarija Manestar, Franjo Raštig­o­rac, Rade Lukić, mag. Marijan Kalapurić i Filip Blagus. N­o­vi Nadzorni odbor sačinjavaju dr. Josip Šeršić kao predsjednik te dipl inž. Ivan Keglević i Mba Ante Keglević kao članovi.

 

Tagovi: 

Niki Berlaković i Katarina Sasso u parlamentu

Katarina Sasso (88), jedna od zadnjih živih svidokov otpora protiv nacionalsocijalizma, u srijedu, 28. januara sudjelivala pri spomenpriredbi u parlamentu u okviru medjunarodnoga Holocaust-spomendana.
BEČ — U marcu 1926. ljeta rodjena Sasso, čija obitelj potiče iz Šuševa i Velikoga Bori­štofa, je preživila Gestapo-za­tvore u Beču i koncentracioni logor u Ravensbrücku.

 

Tagovi: 

Ke dužnosti ima Austrija prema gradišćanskohrvatskoj jezičnoj manjini?

Austrija mora u pogledu na svoje jezične manjine ispuniti odredjene dužnosti.

Savezni ustav
Gradišćanski Hrvati su autohtona manjina, ča znači da su oni u povijesnom smislu zakorenjeni u austrijan­skom teritoriju i imaju pravo na to, da im se obdrži jezik. U članu 8 Ustava stoji:
„Die Republik (Bund, Lä­nder und Gemeinden) bekennt sich zu ihrer gewachsenen sprachlichen und kulturellen Vielfalt, die in den autochthonen Volksgruppen zum Ausdruck kommt. Sprache und Kultur, Bestand und Erhaltung dieser Volksgruppen sind zu achten, zu sichern und zu fördern.“ 

Tagovi: