Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović najavila je otvaranje konzulata u Južnoj Koreji i Kazahstanu na Konferenciji veleposlanikov, generalnih konzulov i otpravnikov poslov. Kako bi Hrvatska bila uspješnija u svojoj zadaći promicanja državnih i nacionalnih interesov nužno je reformiranje diplomatske mriže, ča uključuje popunu nekih praznin na geopolitičkoj karti svita, rekla je u petak, 25. augusta predsjednica K. Grabar-Kitarović na spomenutoj konferenciji.
ZAGREB — Predsjednica je dan ranije uručila vjerodajnice 12 novih veleposlanikov i poručila im da na novi dužnosti sve svoje snage i domoljublje stavu na raspolaganje Hrvatskoj. „Uvjet za uspješnije djelo hrvatske diplomacije je reformiranje hrvatske diplomatske mriže i popuna nekih praznin na geopolitičkoj karti svita. Ne smimo si dopustiti zanemarivanje nekih odredišćev, uvelike kasneći za interesi našega gospodarstva. Osim ča moramo bolje iskoristiti članstvo u EU, odnosno sve mogućnosti ke su nam tim pružene, ne smijmo zanemariti nevjerojatan potencijal gospodarske i političke suradnje s drugimi dijeli svita, posebice Afrikom, azijsko-pacifičkim prostorom i Latinskom Amerikom, kako bi izvoznikom otvarali nova tržišća“ tr da… je „krajnje vrime“ da Hrvatska ima veleposlanstva u svi zemlja G20 tr da triba razmišljati i o novi regionalni čimbeniki, nagovijestivši otvaranje konzulatov u Južnoj Koreji i Kazahstanu.
Vanjska politika se kreira u Zagrebu, a ne u Bruxellesu
U svojem govoru pred devedeset diplomatov rekla je da je u većini zemalj ke je posjetila primijetila neiskorišćen potencijal razvoja bilateralnih odnosev. „I u odnosi s državami članicami EU vidu se posljedice održavanja kontaktov samo u Bruxellesu. Ne more se bilaterala peljati samo u Bruxellesu, iako on omogućuje redovite kontakte na visokoj razini. Kad smo jur kod Bruxellesa, hrvatska vanjska politika se dogovara, odredjuje, oblikuje i uskladjuje isključivo u Zagrebu i onda prenosi na razinu dogovorov držav članic, a ne obrnuto“…
„Govoreći o cilji i područji djelovanja, posebno je spomenula hrvatsko iseljeničtvo, čiju ulogu i doprinos u stvaranju hrvatske države „nikad ne smimo zanemariti. Domovinska i iseljena Hrvatska činu jednu jedinstvenu — globalnu Hrvatsku. Ona ima potencijal čiju veličinu stoprv tribamo spoznati, čiju mrižu funkcionalno i institucionalno stoprv tribamo isplesti. U to sam se opet uvjerila u državni posjeti Australiji i Novom Zelandu iz kih sam se upravo vratila.“
A tu „globalnu Hrvatsku“ mora stvarati i hrvatska diplomacija i na njoj graditi gospodarske, političke i druge uticaje. „Naše iseljeničke i manjinske zajednice moraju vam stoga biti prioritet u djelovanju. Iskoristimo ta golem, neiskorišćen potencijal. Dopeljajmo domovinu našim iseljenikom i iseljenike domovini.“ Smatra i kako bi se Hrvatska morala jače pozicionirati u krugu sridnjoeuropskih i sredozemnih zemalj. Pritom je naglasila važnost Inicijative triju mora, ku je pokrenula s poljskim kolegom.
„Po drugom summita Inicijative u Varšavi, sudjelovanja američkoga predsjednika Donalda Trumpa, po potvrdjenoj kompatibilnosti s kineskom inicijativom Jedan pojas-jedan put i po ozbiljno izraženom interesu držav poput Kuvajta, Katara, Ujedinjenih Arapskih Emiratov ili Australije za ovu Inicijativu — jasno je kako smo pokrenuli ne samo europski kohezijski već i globalno prihvaćen projekt“ tr da unutar te Inicijative, ku čini 12 držav članica EU-a u sridnjoj Europi, Hrvatska more većstruko prosperirati te u potpunosti iskoristiti svoj povoljan geostrateški položaj. „Uz brojne prednosti, pruža nam se prigoda postati i jedna od energetski najvažnijih zemalj sridnje Europe.“ Po pomaku na sridnjoeuropskoj dimenziji vanjske politike, predsjednica RH smatra da triba učiniti iskorak i u onoj sredozemnoj. „Sredozemlje je dio našega nacionalnoga identiteta, ali i izvor niza budućih izazovov, od migracijov do sigurnosti. Snažnije se moramo uključiti u suradnju južnih držav članic Unije…“.
(uredn.)