Kako da je list zelena? Za to moramo razumiti nešto o svit­losti. Danski fizičar Hans Christi­an Oersted je vidio, da magnetska igla tr­za pri nažiganju i ugašanju baterije. O­n­da je engleski fizičar Michael Faraday otkrio da magnetsko polje stvara i električno po­lje. Škotski fizičar James Clerk Max­well je sve znanje o elektricitetu i magnetizmu povezao u teoriju elektromagnetizma. Tako je predvidio postojanje elektromagnetskih valov, ki se gibaju brzinom svjetlosti. Re­zultat je elektromagnetsko polje, ko se preskrajno ponavlja i putuje stra­šno friško. Maxwell je izra­čunao 300.000.000 metrov u sekundi.

Svitlost je električno polje vezano uz magnetsko polje, ko leti kroz svemir. Ova dvo­ja polja si moremo predstaviti kot tančene partnere, ki se vječno objamljuju. Da se sami sebe moru generirati, i elektricitet i magnetizam m­o­raju držati korak. Za „tango“ su potribni dvimi. Danas znamo da postoji cio spektar elektromagnetskih valov, ki se razlikuju po valnoj dužini. Val­ne dužine su tančeni koraki. Vidljiva svitlost je tanak se­g­menat elek­tromagnet­skoga spektra. A sad najzad listi. Kad ju gledamo, je svitlost, ka dospene u naše oko, val elektriciteta i magnetizma kon­kretne valne dužine — zelena list.