Predstavniki hrvatske manjine u Republiki Srbiji upozorili su na probleme na okru­g­lom stolu »Hrvatska manjina u Srbiji: položaj i perspe­ktive«. Negativno okružje, nedosljedna provedba bilate­ralnog sporazuma o zašćiti manjin i neprimjereno obrazovanje na hrvatskom jeziku samo su neki od problemov na ke su upozorili predstavniki hrvatske manjine u Sr­biji na ovom okruglom stolu, ki je 20. aprila organizirao saborski Odbor za Hrvate iz­­van Hrvatske. „Hrvati u Sr­biji živu u negativnom okru­žju jer u mediji postoji konstantna antihrvatska propaganda ka se izravno odražava i na odnos prema Hrvatom“, izjavio je predsjednik Hrvatskoga nacionalnoga vi­jeća u Republiki Srbiji Slaven Bačić uoči skūpa.

Problem hrvatskih predstav­nikov u Narodnoj skupštini

SUBOTICA/BEOGRAD — Ključna ot­vorena pitanja odnosu se, re­kao je, na provedbu bilateralnoga sporazuma o ob­rambi manjin, posebno članka 9. ki se odnosi na zajamčene predstavnike hrvatske manjine u predstavnički tijeli, konkretno u Narodnoj skupštini Srbije. Hrvatska je ta dio sporazu­ma provela, no Srbija to ne že­lji, a ugovori ki su potpisani moraju se poštivati, ističe Bačić.

Predsjednik Demokratskoga saveza Hrvata u Vojvodini i za­stupnik u Narodnoj skupštini Srbije Tomislav Žigmanov re­kao je da ambijent u kom živu Hrvati u Srbiji, tamošnja razvijenost demokracije i vladavi­na prava nimaju pozitivne zna­čajke. „Problemi su oko ostva­rivanja manjinskih prav, obu­hvatu dicu ka pohadjaju nasta­vu na hrvatskom, ki je manji od pet posto, nije riješeno pitanje udžbenikov, ali ni ljudi ki su uključeni u proces obrazovanja“, rekao je Žigmanov.

Hrvatskoj manjini se derogiraju manjinska prava na informiranje, 70 posto kulturnih udrug nima riješen prostor za djelo, problem je i financira­nje djela udrug, država se mi­ša u identitetski spor, odnosno tzv. Bunjevačko pitanje, nabr­o­jio je Žigmanov.

Hrvati su, tvrdi, u gorjoj po­ziciji nego druge manjine u Sr­biji. „Nova smo manjina ka je ta status dostala stoprv po 2000. i jedina smo manjinska zajednica na teritoriju Vojvodine ka je bila objekt etnički motiviranoga nasilja. Još uvijek su Hrvati u Vojvodini češ­ći objekti diskriminacije i etni­čki motiviranoga nasilja i još uvijek nima jasne politike inte­gracije i uključivanja predstav­nikov Hrvatov u procese donošenja odlukov“ naglasio je.

Od Hrvatske očekuje politiku podrške u ostvarivanju ma­njinskih prav, veći interes za Hrvate u Srbiji, tr da su češće vidljivi i nazočni u javnom prostoru.

Razlika u tretmanu manjin u Hrvatskoj i Srbiji

Savjetnik predsjednice RH Mate Granić poručio je kako je briga za hrvatsku manjinu u Srbiji briga svake hrvatske Vla­de, predsjednice Republike, Sabora, ali i znanstvenih insti­tucijov, Katoličanske crikve...
„Znamo razliku kako mi tre­tiramo srpsku manjinu u Hrvat­skoj i kako je hrvatskoj manjini u Srbiji“, rekla je državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslov Zdravka Bušić. Hrvat­ska je, veli, za ulazak Srbije u EU ali će se Srbija morati dru­gačije odnositi prema problemom hrvatske manjine.

(ur.)

Kategorije