Predstavniki hrvatske manjine u Republiki Srbiji upozorili su na probleme na okruglom stolu »Hrvatska manjina u Srbiji: položaj i perspektive«. Negativno okružje, nedosljedna provedba bilateralnog sporazuma o zašćiti manjin i neprimjereno obrazovanje na hrvatskom jeziku samo su neki od problemov na ke su upozorili predstavniki hrvatske manjine u Srbiji na ovom okruglom stolu, ki je 20. aprila organizirao saborski Odbor za Hrvate izvan Hrvatske. „Hrvati u Srbiji živu u negativnom okružju jer u mediji postoji konstantna antihrvatska propaganda ka se izravno odražava i na odnos prema Hrvatom“, izjavio je predsjednik Hrvatskoga nacionalnoga vijeća u Republiki Srbiji Slaven Bačić uoči skūpa.
Problem hrvatskih predstavnikov u Narodnoj skupštini
SUBOTICA/BEOGRAD — Ključna otvorena pitanja odnosu se, rekao je, na provedbu bilateralnoga sporazuma o obrambi manjin, posebno članka 9. ki se odnosi na zajamčene predstavnike hrvatske manjine u predstavnički tijeli, konkretno u Narodnoj skupštini Srbije. Hrvatska je ta dio sporazuma provela, no Srbija to ne želji, a ugovori ki su potpisani moraju se poštivati, ističe Bačić.
Predsjednik Demokratskoga saveza Hrvata u Vojvodini i zastupnik u Narodnoj skupštini Srbije Tomislav Žigmanov rekao je da ambijent u kom živu Hrvati u Srbiji, tamošnja razvijenost demokracije i vladavina prava nimaju pozitivne značajke. „Problemi su oko ostvarivanja manjinskih prav, obuhvatu dicu ka pohadjaju nastavu na hrvatskom, ki je manji od pet posto, nije riješeno pitanje udžbenikov, ali ni ljudi ki su uključeni u proces obrazovanja“, rekao je Žigmanov.
Hrvatskoj manjini se derogiraju manjinska prava na informiranje, 70 posto kulturnih udrug nima riješen prostor za djelo, problem je i financiranje djela udrug, država se miša u identitetski spor, odnosno tzv. Bunjevačko pitanje, nabrojio je Žigmanov.
Hrvati su, tvrdi, u gorjoj poziciji nego druge manjine u Srbiji. „Nova smo manjina ka je ta status dostala stoprv po 2000. i jedina smo manjinska zajednica na teritoriju Vojvodine ka je bila objekt etnički motiviranoga nasilja. Još uvijek su Hrvati u Vojvodini češći objekti diskriminacije i etnički motiviranoga nasilja i još uvijek nima jasne politike integracije i uključivanja predstavnikov Hrvatov u procese donošenja odlukov“ naglasio je.
Od Hrvatske očekuje politiku podrške u ostvarivanju manjinskih prav, veći interes za Hrvate u Srbiji, tr da su češće vidljivi i nazočni u javnom prostoru.
Razlika u tretmanu manjin u Hrvatskoj i Srbiji
Savjetnik predsjednice RH Mate Granić poručio je kako je briga za hrvatsku manjinu u Srbiji briga svake hrvatske Vlade, predsjednice Republike, Sabora, ali i znanstvenih institucijov, Katoličanske crikve...
„Znamo razliku kako mi tretiramo srpsku manjinu u Hrvatskoj i kako je hrvatskoj manjini u Srbiji“, rekla je državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslov Zdravka Bušić. Hrvatska je, veli, za ulazak Srbije u EU ali će se Srbija morati drugačije odnositi prema problemom hrvatske manjine.
(ur.)