Kultura je oduvijek povezivala ljude. Iako to zvuči kao otrcani kliše, stalno ponavljana fraza i izbledjela parola, danas, u vrimenu nacionalizmov, migrantske tragedije, vjerskih (religijskih) nesnošljivosti, zatvaranja granic i ponovnoga, sve glasnijeg zveckanja oružjem, kultura je danas človiku potribnija nego ikad. Glazba pak, kao univerzalni jezik more ultimativno doprinesti elementarnoj spoznaji ku su ljudi od duha kroz cijelu povijest človičanstva shvaćali i njom se nadahnjivali: „Alle Menschen werden Brüder…“. Riči velikoga Nimca Friedricha Schillera ke je uglazbio drugi genij, Ludwig van Beethoven, nevjerojatno su jednostavne, diboke i istinite…
Glazba sigurno ima moć približiti nam lipotu, tragiku, ljubav ili patnju. Lipa glazba osim ča je užitak duha, univerzalni je lijek protiv predrasudov, put k poimanju svita kao velike zajednice naših prijateljev vridnih divljenja.
BEČ — Festival hrvatske glazbe, ki se ovo ljeto odvija jur po 12. put, u Beč donosi ono najkvalitetnije iz duge povijesti hrvatske glazbe, od renesansnih motetov do recentne glazbe ka je nastala stoprv nedavno i to ne samo hrvatske glazbe. Kvaliteta interpretov i glazbe a će se izvoditi ideja je vodilja festivala.
Ljetošnji Festival je otvorio sjajan zbor Capella Odak s vrsnom dirigenticom Jasenkom Ostojić nizom antologijskih sakralnih skladbov svitske zborske literature u čuvenoj bečkoj Petrovoj crikvi, a dan potom mladi dirigent Darijan Ivezić s komornim zborom u okviru „Projekta Lazarus“ izvodio je renesansnu hrvatsku glazbu.
Osebujna vokalna umjetnica Zrinka Posavec s odličnim je jazz i etno glazbeniki u Hrvatskom centru izvela svoj nadahnuti program pod nazivom „Panonika & Sevdah“ u kom je ponudila svoju viziju glazbe Slavonije i Bosne.
U palači Eschenbach, jedan od najboljih hrvatskih komornih ansamblov Zagrebački kvartet saksofona, prezentirao je glazbu J. Haydna, D. Detonija i A. Piazzolle, a poseban doživljaj je bila i svitska praizvedba djela „Opus Pocus“ poznatoga američkoga skladatelja DeBoor Canfielda.
Jedan od koncertov u fokusu festivala svakako je bio koncert u okviru projekta „exil.arte“, ki pelja poznati austrijski muzikolog univ. prof. dr. Gerold W. Gruber, a ki je bio posvećen skladateljem, žrtvam totalitarnih režimov s područja današnje Hrvatske i Srbije, L. Grinskoga, M. Tyberga i J. Mandića, a realiziran je u suradnji s bečkim Sveučilišćem za glazbu (mdw - Universität für Musik und darstellende Kunst Wien). Sjajne skladbe ovih malo poznatih skladateljev, ke je zadesila tragična sudbina su bile otkriće ne samo za austrijsku javnost, već i za stručnjake, muzikologe i povjesničare glazbe. Festival je oduvijek posvećivao pažnju predstavljanju mladih umjetnikov: ovo ljeto su se u auli zgrade Österr. Beamtenversicherung predstavili mladi, iznimno nadareni vibrafonist Šimun Matišić ki je zajedno s jednim od najpoznatijih hrvatskih jazz glazbenikov, pijanistom Matijom Dedićem, svirao jazz skladbe C. Coree, P. Methenyja i K. Jarretta.
U Palais Lobkowitz, u prostoru u kom je 1804. prvi put zazvučala Beethovenova „Eroica“, barokne koncerte velikih europskih majstorov izvodit ćedu 27. XI. najpoznatiji hrvatski glazbeniki — eksperti za ta period glazbene povijesti — Hrvatski barokni ansambl. Na programu su djela G. Muffata, G. Ph. Telemanna, A. Ivančića i A. Corellija.
U kazališću „Akzent“ 29. XI. nastupit će sjajni hrvatski kantautor, poznat i izvan hrvatskih granic — Neno Belan sa svojim bendom Fiumens. Njegovi hiti ke poznaje svaki gdo je provodio ljeta u Hrvatskoj, svojom vedrinom, melankoličnošću i mediteranskom zaigranošću ostaju negdje u uhu po povratku s ljetovanja.
Luka Udjbinac Orchestra i „Around Nine“ International Stars 6. decembra u Porgy & Bess su jazz formacija sastavljena od sjajnih glazbenikov iz Sad-a, Austrije i Hrvatske. Originalni i inventivni autorski rukopis Luke Udjbinca svakako je zalog za dolazak na koncert.
Još jedan projekt realiziran u suradnji s bečkim Sveučilišćem za glazbu ki širi kulturne horizonte je koncert skladateljicev s područja bivše Jugoslavije 7. decembra: neke od njih su skladale djela antologijske vridnosti i postale nezaobilazni dio povijesti glazbe matičnih zemalj. Interpreti tih skladbov dolaze zaista sa svih stran svita.
Još jedan dašak folklorne glazbe Dalmacije doživit ćemo 9. decembra na koncertu dvih klapov: ženske klape Škuribanda i muške Timbar u Hrvats-kom centru. Gdo poznaje divnu klapsku pjesmu, zna da je u njoj uhvaćen duh i duša ljudi cijele istočne obale Mediterana, harmonija i sklad jedinstven u svitu.
(Davor Merkaš)