Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov (Zigh) je skupa sa seoskom sekcijom Hkd-a u Trajštofu pozvao na predavanje o moliški Hrvati srijedu, 4. aprila u Staroj gmajni. Ova stara grana hrvatskoga naroda ljetos svečuje 500. obljetnicu doseljenja iz Dalmacije na područ­je Italije. Profesorica na Hr­vatski studija Sveučilišća u Zagrebu, Sanja Vulić, dala je stručni pogled na zajednicu moliških Hrvatov.

TRAJŠTOF — Moliški iliti molisanski Hrvati živu u južnoj Italji samo još u tri seli — Mundimitar, Filić i Živa Vo­da Kruč. U 1518. ljetu po prvi put Hrvati su spomenuti u mjestu Filić. Dolazak moliških Hrvatov na apeninski poluotok se ne more točno datirati, jer su isto kao i današnji gradišćanski Hrvati došli u nekoliko va­lov tokom nekoliko desetljeć, je rekla Vulić. Ali pokidob da se spominja nazočnost Hrvatov u mjestu Filić po prvi put 1518. ljeta, su odlučili da će­du ljetos svečevati 500. obljetnicu doseljenja.

Moliški Hrvati i njev jezik su jako ugroženi i u još težem položaju nego su gradišćanski Hrvati. Znanstvenica dr. Sanja Vulić imenuje za to nekoliko uzrokov. Od samoga početka je broj onih Hrvatov, ki su do­šli na apeninski poluotok, bio znatno manji, nego je to bio slučaj kod Hrvatov u nekadaš­njoj Zapadnoj Ugarskoj i Staroj Ausriji, dakle do Moravske.
Povjesna istraživanja kažu, da na području Zapadne Uga­r­ske, kade su se naselili Hrvati, dugo vrime nije bilo namjer­ne ni ciljane asimilacije. Prva stoljeća su Hrvati bez pačenja mogli organizirati svoj život. Madjarizacija je počela stoprv 1790. ljeta.

U Italiji je asimilacija bila čuda intenzivnija, ča se more viditi na prezimeni, je rekla Vulić. Dokle su se med današnjimi gradišćanskimi Hrvati očuvala mnoga hrvatska prez­imena kako su to na primjer Golubić i Zvonarić, se kod moliških Hrvatov nije održalo nijedno hrvatsko prezime. Prezimena su sistematski talijanizirana. Znanstveniki su mogli ustanoviti, kako su neka prez­imena, obiteljska imena glasila u dob iseljavanja, ali ona su s vrimenom talijanizirana.

Na govor moliških Hrvatov su uticali govori „garganskih Hrvatov“, kih danas već nima. Ali kad su moliški Hrvati do­š­li u svoju današnju domovinu, garganska zajednica, ka je 500 ljet starja i potiče otprilike iz 10. stoljeća, je bila još jako vitalna. Ali garganski Hrvati su jur imali gramatički sistem, ki je bio u raspadanju. Tako su se kod moliških Hrvatov zgubili sridnji rod i jedna deklinacija ženskoga roda uz mnoge dru­ge promjene.           

(uredn.)