Novo društvo ko je se pojavilo uz veliku medijsku pratnju će sigurno i bez sumlje protresti emocionalni svit u domaćoj gradišćanskohrvatskoj sceni — i s ovkraj i s onkraj granice, svejedno s ke strane se gleda. Zapravo javno još nije došlo do nikakove reakcije sa strane tradicionalnih starijih i mladjih društav gradišćanskih Hrvatov, niti u Austriji, niti u Madjarskoj ni u Slovačkoj.
Činjenica, je da od vrhovnih zastupnikov recimo Hrvatskoga kulturnoga društva u Gradišću, Hrvatskoga kulturnoga i dokumentarnoga centra, Hrvatskoga centra u Beču, Hrvatskoga akademskoga kluba, Društva gradišćanskih Hrvatov u Ugarskoj ili Hrvatskoga kulturnoga saveza u Slovačkoj, niti ne od medjunarodnoga prikgraničnoga Koordinacijskoga odbora grad.-hrvatskih društav i udrugov iz četirih susjednih zemalj (A, CZ, H i SK) nikoga nije bilo niti ne na sjednici proponentov novoga društva Hrvat S.A.M. niti ne na koncertu zbora Pax et Bonum 6. oktobra u Dvorcu Esterházy u Željeznu.
No, moguće nisu bili pozvani ili znamda nisu kanili dojti? Činjenica je da ovo novo društvo polag inicijative biškupa Živkovića i uz masivnu potporu Dijeceze i domaćih crikvenih krugov kao i Franjevačke provincije Bosne Srebrene ima veliku pažnju i sa strane Republike Hrvatske, Madjarske i Slovačke.
U prošlosti je bilo tako da je Crikva, Dijeceza Željezno, hrvatski klerus u Gradišću i Beču obavezno bio zastupan u tradicionalni hrvatski društvi u Gradišću i Beču. Hrvatski farniki su bili u prošlosti još i med predsjedniki nekih velikih društav ili u mjerodavni funkcija, vidi Hkd, Hgkd, Hštd, Hak… Sa slabljenjem uticaja Crikve unutar sebe a kao i u društvenom životu (i Hrvatov i Hrvatic) je ovde došlo do promjene — a do sada najudarnije je bio raskol med Hrvatskom sekcijom Pastoralnoga ureda i Hkd-om. To je očigledno osobni problem peljačtva ovde i onde. Ne samo Crikva trpi od ispražnjenja crikav po hrvatski i mišovitojezični seli, nego s tim u vezi slabi Crikva kao djelač i poktretač na kulturnom i jezičnom području u seli Gradišća.
Tu pogibelj je, najvjerojatnije stoprv sada, spoznao i biškup Živković, ki pomoću i franjevcev iz Bosne sada pokušava vratiti tu povezajuću ulogu Crikvi, konkretno u Hrvatskoj sekciji Pastoralnoga ureda pri Dijecezi Željezno. Nije vjerojatno da će se nimški vrh crikvenih zastupnikov u Dijecezi dati zapreći pred hrvatska kola. Zato su biškupu dobro došli franjevci iz Bosne, ki su jako čvrsti i tradicionalistički u vjeri a pred svim i u narodnoj svisti. Kako je sām biškup ustanovio „kriza kroza ku idemo je kriza identiteta“. Tim je vjerojatno mislio i hrvatski identitet. Je li su u tom biškupa svi njegovi novi suradniki i razumili, će se stoprv pokazati.