Hrvatsko štamparsko društvo ljetos svečuje 50 ljet svojega postojanja a ujedno i sto ljet od prvoga pojavljivanja prvih svitovnih hrvatskih novin, tada s naslovom Naše novine. Tom prilikom je Hrvatsko štamparsko društvo u suradnji s Hrvatskim centrom u Beču srijedu, 8. decembra priredio simpozij na temu »100. ljet Hrvatske novine«. Pri tom su se znanstveniki i stručnjaki bavili obljetnicom utemeljenja ovoga tajednika gradišćanskih Hrvatov sa sidišćem u Željeznu ali s djelokrugom ne samo u Austriji nego i u susjedni zemlja. Slavist mr. Marin Berlaković, ki je pisao diplomsko djelo o Hrvatski novina je naglasio važnost, ku novine imaju za identitet gradišćanskih Hrvatov.
BEČ — Reprezentativan broj zainteresirane publike je došao na poldnevni simpozij, koga je svojim pozdravom otvorio predsjednik Hštd-a mr. Ivica Mikula. Glavni ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice Nsk u Zagrebu, prof. dr. sc. Tihomil Maštrović, je u svojem referatu nazvistio, da predvidjaju digitalizirati sva izdanja Hrvatskih novin, tako da budu putem interneta pristupačna u cijelom svitu. Voditeljica Odsjeka inozemne Croatice u Nsk u Zagrebu, mr. sc. Željka Lovrenčić je predstavila zbirku »Knjiga gradišćanskih Hrvata nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu«, katalog koga su ona i Petar Tyran predstavili 25. novembra u auli Nsk-a u Zagrebu. Dakle, u prvom dijelu simpozija je publika čula vrlo zanimljiva izlaganja o „jubilaru“, pred svim i kako se gleda na Hrvatske novine iz gledišća takozvanoga matičnoga naroda, a prije svega i iz gledišća i za gradišćanske Hrvate jako važnih institucijov u samoj Hrvatskoj, kako je to naprimjer Nacionalna i Sveučilišna Knjižnica.
Stručnjakinja za marketing, Petra Gregorić od Pgm Marketing Research Consulting je u svojem referatu uz ostalo naglasila poznatu marku, brend Hrvatske novine. Mogla bi si predstaviti da se ponuda Hrvatskih novin razlikuje od tiskanoga izdanja. Predložila je i dva jezične nivoe novin u tiskanom i u elektronskom izdanju, da bi se pred svim mladja publika, ka jezik zna slabo ili uopće ne, privuče na Hrvatske novine. Vrlo pobudan, dijelom i kritičan je bio referat Petre Gregorić, ka je pokazala i dodatne mogućnosti i potencijal za Hrvatske novine iz gledišća marketinga.
Bivši savjetnik na Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Austriji Bela Tonković se je u svojem referatu bavio „Nacionalnimi manjinami i nje mediji“ i pri tom istaknuo veliku važnost, da manjine imaju čim bolje i uglednije i priznate medije na svojem jeziku.
Mr. Marin Berlaković se je u svojem kratkom povijesnom osvrtu i sažetku svoje diplomske radnje na Slavističkom institutu Bečkoga sveučilišća (kod sveučilišne profesorice Katje Sturm-Schnabl) bavio značenjem Hrvatskih novin za jezik, kulturu i identitet gradišćanskih Hrvatov. Hrvatsko štamparsko društvo u dogledno vrime namjerava tiskati ovo njegovo diplomsko djelo, a to u dvojezičnom izdanju — i po hrvatsku i po nimšku.
Gdja mr. Željka Lovrenčić je pročitala referat profesorice Vesne Kukavica, rukovoditeljice Odjela za nakladništvo Hrvatske matice iseljenika. Profesorica Kukavica iz hitnih poslovnih uzrokov nažalost nije mogla doputovati na simpozij u Beč, ali je poslala svoju aktualnu analizu hrvatskih manjinskih medijev u susjedni zemlja, s posebnim žarišćem na — naravno — Hrvatske novine. V. Kukavica inače uredjuje godišnjak Hmi, kao i matičin časopis Matica. Vrlo opširno se je bavila hrvatskimi tiskanimi i elektronskimi mediji izvan Hrvatske, i je tim proširila i vidokrug s pogledom ne samo na jubilara, Hrvatske novine, nego i na druge hrvatske medije u susjedni zemlja.
Petru Tyranu, glavnomu i odgovornomu uredniku Hrvatskih novin, je — uz sve aktualne poteškoće pred svim i zbog teškoga financijskoga stanja izdavača ovih novin — pripala i čast i odlikovanje da ov hrvatski tajednik smi peljati i kroz ovo jubilarno stoveto ljeto izlaženja. Hrvatske novine su, koliko je poznato, jedan od najstarijih ako ne najstariji tiskani medij na ovom panonskom području. P. Tyran od kraja 1983. ljeta neprekidno uredjuje Hrvatske novine i tim dosada najduže od svih svojih prethodnikov služi novinam i narodu uredjivanjem Hrvatskih novin.
Petar Tyran je uz ostalo naglasio da triba proširiti broj kvalitativno dobrih suradnikov i da triba izdavačtvo i novin i knjig najprvo koordinirati a pak i koncentrirati, jer „ne more biti dobro rješenje ako svaki za sebe objavljuje nekakove novinice ili da svako društvo tiska knjige i slikovnice“. Istaknuo je i svoju viziju da bi za dogledno vrime zaista imali i dnevne Hrvatske novine. „Mogli bi to dostignuti, ako koncentriramo naše snage u prvom redu i na izdavačku djelatnost. Mogli bi to znamda dostignuti, ako moremo nas same, a na drugu stranu i većinski narod uvjeriti o tom, da to služi i ugledu ne samo Gradišća, nego i cijele Austrije. Bilo bi i na slavu Austrije, ako nje najveća nacionalna manjina, gradišćanski Hrvati, ima i svoj dnevnik na svojem hrvatskom jeziku.“ Pri tom je kao paralelu spomenuo hrvatske radio-emisije na Orf-u Gradišće. Počele su s pol ure u tajednu, a danas su 42 minute dnevno jasno premalo i gradišćanski Hrvati potribuju znatno već.
Dva takorekuć tehnički referenti, dipl. inž. Antonel Pranjić i student tehnike Mihael Pranjić su pri simpoziju prezentirali novu internet-stranicu Hrvatskih novin. A. Pranjić, ki od 1994. ljeta živi u Uzlopu, tehnički je suradnik Hrvatskoga štamparskoga društva. Sin mu Mihael je student informatike na Tehničkom univerzitetu u Beču na području softverskoga inženjeringa. Oni su i vrlo plastično prikazali i predstavili obnovljenu platformu Hrvatskih novin u internetu kao i novo razdoblje u virtualnom izlaženju Hrvatskih novin.
Mr. Ivica Mikula kao predsjednik Hštd-a, izdavač Hrvatskih novin, pozitivno ocjenjuje budućnost novin ali si je pri tom svistan toga, da triba uložiti puno truda, da bi osigurali daljnji opstanak i Hštd-a i HN.
Hrvatske novine odnosno Hrvatsko štamparsko društvo namjeravaju ove referate objaviti u tiskanom obliku, po mogućnosti u onda pak još proširenoj knjigi. p