Urednica Gradišće Kalendara Ingrid Klemenčić je predstavila ov godišnjak za 2011. ljeto prilikom generalne sjednice Hrvatskoga štamparskoga društva 8. decembra u Hrvatskom centru u Beču. Ingrid Klemenčić sada jur po 3. put uredjuje Kalend­a­r i se je tim postavila u red „kalendarcev“ kako su to bili npr. Ignac Horvat, Feri Sučić, Tome Schneider, Anita Čenar i Agnjica Čenar-Schuster.
Kako je naglasila urednica  Gradišće Kalend­a­ra Ingrid Klemenčić „2011. ljeto je u svakom pogledu jubilarno ljeto. Naša domovina ima puno svega svečevati: 90 ljet Gradišća, 200. obljetnicu rodjenja velikoga kompozitora Ferenca Liszta, 50. obljetnicu postojanja Tamburice Štikapron i 40. obljetnicu utemeljenja Tamburice Cogrštof i nadregionalnoga folklornoga ansambla Kolo-Slavuja. Jur nas i omotna stranica ovoga Kalend­a­ra osvidoči o tomu, da je ovo ljeto jubilarno ljeto za naše folklorne skupine. Znamo mirno pogledati najzad u prošlost. Znamo mirno reći da se je na polju muzike i folklora čuda čega dogodilo u ovi ljeti. Naš pogled staviti na nešto ča je za nas gradišćanske Hrvate važno je jako lako. A zač nam je to tako lako? Zato kad imamo različite stvari nač znamo upriti naš pogled. A to je bogatstvo našega naroda.
Da smo bogati u književnosti, znanosti, vjeri, povijesti, doživljaji nam svidoči i ljetopis gradišćanskih Hrvatov Gradišće Kalend­a­r. Kako nas zna o tom jedna knjiga osvidočiti? Samo tako da u toj knjigi naši dopisniki — a moram mirno reći ima ih jako čuda — znaju napisati svoja mišljenja u vezi muzike, povijesti, vjere, književnosti, izdavačke djelatnosti, svakidašnjice i ditinstva.
A ča je zadatak glavnoga urednika ili glavne urednice? Mogli bi reći ako prispodobimo ov posao s gradnjom neke palače onda svaku ciglu ka je sama po sebi jako važna staviti na dobro mjesto i na kraju kad je sve na mjestu pokazati svakomu kako je važna ova naša palača. Ova naša palača ima različite prostorije. U prvoj pomoću profesora Ferija Sučića znamo se spomenuti Ferenca Liszta i doznajemo ča je panonsko u naši stari pjesma, a Gabriela Novak-Karall nam predstavlja folklorni ansambl grad. Hrvatov Kolo-Slavuj.
U drugoj prostoriji imamo vjerske teme, iz kih doznajemo sve o narodni misija u Gijeci od farnika Ivana Karalla, duhovnik  Joško Preč predstavlja nam pute ki peljaju do Boga, bivši direktor i učitelj u mirovini Feliks Vančić nam predstavlja Pilatuša, pomoću Elizabete Pajrić znamo lako otputovati u Medjugorje na duhovne vježbe, Sestra Felicitas nas upoznaje s poviješću pinkovske crikve i Kongregacijom Sestar Božanskoga Otkupitelja.
Nažalost smo ovo ljeto izgubili dir. u m. Frica Martinkovića koga se spominja Vili Tišinaj, iz izjave Jončija Karalla iz Klimpuha doznajemo sve o shodišći Putujućoj Celjanskoj Mariji a na kraju ovoga poglavlja mag. Zlatka Gieler predstavlja svoj put piše u Santiago de Compostela.
U tretoj prostoriji naše virtualne palače spomenemo se naših jubilejov i upoznajemo se s jubilari. Dr. Robert Hajszan nam predstavlja farnika Ferdinanda Šinkovića, Ivan Karall farnika Juru Puma, dir. Štefan Zvonarić svojega strica ki bi navršili 100 ljet života u 2011. ljetu. Učitelj Franjo Ostović se spominje Stanislava Gezu Milošića, iz pera novinarke Timee Horvat se upoznajemo s Igrokazačkom grupom iz Petrovoga Sela a farnik Ante Kolić čestita svojemu prijatelju školskomu nadsavjetniku u mirovini dir. Mirki Berlakoviću za njegov krugli rodjendan.
Četvrta prostorija nam predstavlja povijest. Čitatelji Kalen­dara imaju mogućnost pročitati i upoznati zapisnik utemeljenja Hrvatskoga kulturnoga društva, dostajemo nalog od mag. Roberta Sučića da postavimo spomenik u Pajngrtu Clemensu Viskoviću, akademik Nikola Benčić kroz sudbinu Endre Németha nas upoznaje s teškimi vrimeni 50-ih ljet u Ugarskoj, dostajemo i razglednice iz Klimpuha od Roberta Sučića. Profesor Stanko Kolar nas turobno spominje na svoje selo i na svoj narod. A kako je to kad se jedna velika obitelj raspade nam predstavlja Franjo Pajrić iz Koljnofa. Naši izvrsni povjesničari i istraživači Ðuro Franković i dr. Josip Seršić predstavljaju nam poznate ličnosti: baruna Franja Vlasića i Rudjera Josipa Boškovića.
Na našem putovanju smo došli u najglasniju prostoriju kade recitiraju pjesme naših piscev: Ivana Huljeva, Antona Leopolda, Ljubice Čenar, Želimira Sove, pokojnoga Joška Weidingera, Apolonije Veraszto, Roberta Sučića, Slavka Ročića, Jurice Čenara, Terike Daniel-Kolonović, a akademik Nikola Benčić nam predstavlja Pavela Josefa Šafarika a Ðuro Vidmarović čakavsku književnicu Ljerku Car Matutinović. Dodatno nam je Fred Hergović priredio dvi lipe pjesme od stranih pjesnikov.
U šestoj prostoriji imamo izložbu knjig iz našega izdavačtva. Nikola Benčič čitateljem predstavlje ljetnu knjigu Hštd-a Branislave Zaradić a ravnatelj Školske knjige Ante Žužul knjigu o dr. Aloisu Mocku a Mirko Berlaković knjigu »Petrovisko pero« novinarke Timee Horvat.
U sedmoj prostoriji dostajemo savjete za život. Mag. Petra Buranić-Borota nas upućuje na to da živimo zdravije, dr. Gerlinda Stern-Pauer predstavlja bolest burnout, a Martin Jordanić nas razveseljuje svojimi vici. Doznajemo od Ðura Frankovića ča je djelao na Uskrs ili kod nas na Vazam o. lj. i kih ljudi se on spominja u to vrime. A pokidob smo ovde u Hrvatskom centru znamo i osobno pogledati Centar-biblioteku Franjo Rotter koj je pozdravne riči napisao Tihomil Maštrović direktor Nacionalne i Sveučilišne Knjižnice u Zagrebu. Obljubljene štorice imamo iz pera Antona Leopolda, Jurice Čenara, Martina Jordanića, Martina Omischla i Moriške Jahns.
Konačno sam stigla do zadnje prostorijov naše palače. Ovde se čuje kričanje dice — zujanje Buba-Mare, glas jedne mačke iz Moskve, ovde proba i jedna naša obljubljena grupa Kacavida. Koga vidimo ovde još? Našega Simona iz Stinjakov koga ste upoznali lanjsko ljeto. O svemu tomu su se skrbili prof. Petar Paul Wiplinger, Anton Leoplod, Martin Omischl i mag. Martin Živković iz južnoga Gradišća. A u nuglu ove prostorije vidite izložbu pobjednikov na naticanju »Naš folklor«.
Došli smo do kraja naše palače... Pogledali smo na brzake sve... ali detaljno si morete pročitati naš Kalendar. A da ova palača bude impozantna, se smimo zahvaliti Mirki Berlakoviću za lektoriranje i za sastavljanje kalendarija, Moniki Trimmel Roženić za slike o vezi folklora, kolegici Andreji Kliković za veliku pomoć i samomu Hštd-u da je omogućilo tiskanje Gradišće Kalendara. Hvala svim suradnikom i željim vam ugodno čitanje i dobru zabav.“                     p