Povjesničar pravi dvor. savj. dr. Feliks Tobler je 9. maja svečevao svoj 70. rodjendan. Ro­djeni Rasporčan je po stu­diju povijesti i germanistike od 1974. ljeta na Sveučiliš­ću u Beču, za ko vrime je bio angažiran i u Hrvatskom aka­demskom klubu a uza to i u Komitetu za prava gradiš­ća­n­skih Hrvatov, 35 ljet dugo bio zaposlen u Zemaljskom arhivu u Željeznu. Feliks Tob­ler je znatno pridonesao u­gledu i razvitku ove institu­cije i dokumentiranju gradiš­ćanskohrvatske povijesti. P­o­pis Toblerovih publikacijov obuhvaća danas 85 naslovov.

RASPORAK — Jedno te­žiš­će Toblerovih istraživanj je ra­na povijest današnjih gradišćanskih Hrvatov. U Zagrebu je 1995. ljeta izašlo standardno djelo »Povijest i kultura gradiš­ćanskih Hrvata«, pri kom je Tobler sudjelivao kao jedan od autorov i kao peljač projekta iz Gradišća. Skupa sa znanst­veniki Ge­zom Pálffyjem i Miljenkom Pandžićem je Tobler sabirao originalne dokumente o naseljenju Hrvatov u zapad­nu Ugarsku i susjedna pod­ru­čja u 16. stoljeću, ke je Hrvatski kulturni i dokumentarni centar 1999. lj. izdao u knjigi.

Tobler je napisao i knjigu o Hrvati matrštofskoga kotara. Povjesničaru Mirki Valentiću je pomagao pri sastavljanju ve­like izložbe o gradišćanski Hr­vati ku su kazali u različni dijeli Hrvatske i kašnje u Željeznu. Suradjivao je i pri Simpo­sionu Croaticonu, koga je organizirao Hrvatski akademski klub. Svoju disertaciju je bio posvetio povijesti domaće općine Rasporak. U zadnji ljeti se Feliks Tobler bavi upravnom poviješću knezov Esterházy.

Velik dio Toblerovih znanst­venih i popularnoznanstvenih djel je otiskan u Gradišćanski domovinski listi, u ki on pub­li­cira i po svojem umirovljenju 2008. ljeta.

Feliks Tobler nije bio niti je danas u mirovini povjesničar, arhivar povidajkov i mitosov, predajov i zmišljenih štoric, ne­go čvrsto stoji na historijskoj spoznaji iz dokumentov i ta­ko bliže stvarnoj istini od drugih štoričarov. Tako mu je i uspilo korigirati nekoliko zakorenjenih zabludov naše narodne, idealizirane predaje — je pisoa Nikola Benčić o jubilaru uo­či njegovoga umirovljenja pred točno deset ljet.

Zasluga povjesničara i arhivara Toblera leži upravo u tom, da je konzekventno, znanstveno potkovano, najboljom akribijom upeljao tematiku gradiš­ćanskohrvatskoga naroda u op­ću gradišćansku i austrijsku po­vijest i zato zadobio veliki ugled med povjesničari sridnjoeurop­skoga prostora. Tim je nepobit­no dokazao, da je i naš narod ravnopravni izgradjivač ovo­ga pograničnoga prostora.

(ured.)