„Naš je stav da triba donesti kvalitetna rješenja za manjine na razini držav kako bi se one dobro ćutile onde kade živi. Ako se dobro ćutu, ako imaju zakonski okvir ki ih štiti, onda ćedu biti lojalni gradjani i nećedu se željiti odcipiti od države u koj živu“ je rekao predsjednik Federativne unije europskih narodnosti Vincze Loránt, pripadnik madjarske manjine u Rumunjskoj i zastupnik u EU-parlamentu u Bruxellesu.
CLUJ (KLAUSENBURG/ KOLOZSVÁR) — Manjinska inicijativa upravo je ovih dani završila sa skupljanjem već od milijun potpisov, koliko je potribno da bi se oko nekoga prijedloga europskih gradjanov angažirala Europska komisija. EU je naime 2012. lj. upeljala mehanizam direktne demokracije pod nazivom »Europska gradjanska inicijativa«, a Federativna unija europskih narodnosti (Fuen) jedna je od prvih organizacijov ka se je tim mehanizmom poslužila kako bi kroz europske institucije progurala paket zakonskih prijedlogov za bolju zašćitu nacionalnih manjin.
Kao krovna organizacija autohtonih manjin u Europi, Fuen broji oko 90 organizacijov ke predstavljaju 50 milijuni pripadnikov već od 400 nacionalnih manjin. Po sakupljenih 1,33 milijuni potpisov, predstavniki Fuen-a posjetit ćedu sve države kako bi im predali potpise, ke nacionalne vlasti potom moraju verificirati u roku od tri miseca. Predsjednik Fuen-a Vincze Loránt tim je povodom došao i u Hrvatsku, jednu od 11 članic u ki je Manjinska inicijativa prešla nacionalni prag, sakupivši nešto manje od 19.000 potpisov. Hrvatska ima vrlo dobar zakonski okvir, no drugo je pitanje ima li uvijek dovoljno volje i dovoljno sredstav da se ta prava i realiziraju.
„Potom kad svi potpisi budu verificirani“, veli Vincze, „uručit ćemo ih Europskoj komisiji ka će organizirati razgovor s inicijatori i debatu u Europskom parlamentu, ča bi tribalo rezultirati usvajanjem zakonskoga dokumenta“. S obzirom na to da su kljetu u maju europski izbori, on očekuje da će se Manjinskom inicijativom baviti sljedeći sastav Komisije i Parlamenta, tr da prve konkretne rezultate moremo očekivati najranije kroz dvoja do troja ljeta.
Da bi Manjinska inicijativa uopće bila pokrenuta, Fuen je morao proći kroz pravnu bitku protiv Europske komisije na Sudu Europske unije. Ali zač je Komisija inicijalno bila odbila prihvatiti Inicijativu?
„Naša gradjanska inicijativa bila je jedna od prvih takovih uopće u EU-u, a Komisija ju je odbila registrirati uz argument da usvajanje zakona o zašćiti manjin nije u nje nadležnosti, već su u pitanju ekskluzivne ovlasti držav članic. Mi smo se na tu odluku žalili na Sudu EU u Luxembourgu i krajem 2016. dobili. Sud je rekao da Komisija mora revidirati svoju odluku ili bolje obrazložiti uzroke, po čemu su iz Komisije odlučili konačno s nami sjesti za stol. Priznali su devet od 11 originalnih prijedlogov iz paketa, ča smo smatrali uspjehom. U aprilu 2017. lj. dostali smo rok od ljeto dana da sakupimo potpise“ je rekao Vincze Loránt.
(uredn.)