„Naš je stav da triba donesti kvalitetna rješenja za m­a­njine na razini držav kako bi se one dobro ćutile onde ka­de živi. Ako se dobro ćutu, ako imaju zakonski okvir ki ih štiti, onda ćedu biti lojalni gradjani i nećedu se željiti odcipiti od države u koj ži­vu“ je rekao predsjednik Federativne unije europskih na­rodnosti Vincze Loránt, pri­padnik madjarske manjine u Rumunjskoj i zastupnik u EU-parlamentu u Bruxellesu.

CLUJ (KLAUSENBURG/ KOLOZSVÁR) — Manjinska inicijativa upravo je ovih da­ni završila sa skupljanjem već od milijun potpisov, koliko je potribno da bi se oko nekoga pri­jedloga europskih gradjanov angažirala Europska komisija. EU je naime 2012. lj. upelja­la mehanizam direktne demokr­a­cije pod nazivom »Europska gradjanska inicijativa«, a Federativna unija europskih na­rodnosti (Fuen) jedna je od prvih organizacijov ka se je tim mehanizmom poslužila ka­ko bi kroz europske institucije progurala paket zakonskih pri­jedlogov za bolju zašćitu naci­onalnih manjin.

Kao krovna organizacija autohtonih ma­njin u Europi, Fuen broji oko 90 organizacijov ke predstav­ljaju 50 milijuni pripadnikov već od 400 nacionalnih ma­njin. Po sakupljenih 1,33 milijuni potpisov, predstavniki Fuen-a posjetit ćedu sve države kako bi im predali potpise, ke naci­o­nalne vlasti potom moraju verificirati u roku od tri miseca. Predsjednik Fuen-a Vincze Loránt tim je povodom došao i u Hrvatsku, jednu od 11 članic u ki je Manjinska inicijativa prešla nacionalni prag, sakupivši nešto manje od 19.000 potpisov. Hrvatska ima vrlo do­bar zakonski okvir, no drugo je pitanje ima li uvijek dovoljno volje i dovoljno sredstav da se ta prava i realiziraju.

„Potom kad svi potpisi bu­du verificirani“, veli Vincze, „u­ručit ćemo ih Europskoj komi­siji ka će organizirati razgovor s inicijatori i debatu u Europ­skom parlamentu, ča bi tribalo rezultirati usvajanjem zakon­skoga dokumenta“. S obzirom na to da su kljetu u maju europski izbori, on očekuje da će se Manjinskom inicijativom baviti sljedeći sastav Komisije i Parlamenta, tr da prve konkretne rezultate moremo očekivati najranije kroz dvoja do troja ljeta.

Da bi Manjinska inicijativa uopće bila pokrenuta, Fuen je morao proći kroz pravnu bit­ku protiv Europske komisije na Sudu Europske unije. Ali zač je Komisija inicijalno bila odbila prihvatiti Inicijativu?

„Naša gradjanska inicijativa bila je jedna od prvih takovih uopće u EU-u, a Komisija ju je odbila registrirati uz argument da usvajanje zakona o zašćiti manjin nije u nje nadlež­nosti, već su u pitanju ekskluzivne ovlasti držav članic. Mi smo se na tu odluku žalili na Sudu EU u Luxembourgu i krajem 2016. dobili. Sud je rekao da Komisija mora revidirati svoju odluku ili bolje o­b­razložiti uzroke, po čemu su iz Komisije odlučili konačno s nami sjesti za stol. Priznali su devet od 11 originalnih prije­d­logov iz paketa, ča smo smat­ra­li uspjehom. U aprilu 2017. lj. dostali smo rok od ljeto da­na da sakupimo potpise“ je re­kao Vincze Loránt.   

(uredn.)

Kategorije