Samoborski muzej predavanjem i izložbom o gradiš­ćanski Hrvati obilježio »Medjunarodni dan muzeja«

Samoborski muzej priklju­čio se je u petak, 18. maja obilj­e­žavanju Medjunarodnoga d­a­na muzeja izložbom i predavanjem o gradišćanski Hrva­ti. Uz prigodnu izložbu o životu i običaji gradišćanskih Hrvatov, u Muzeju je održano i predavanje dr. Katarine Tyran, sveučilišne asistentice na Institutu za slavistiku Bečkoga sveučilišća. Kako su uvodno pojasnili ravnatelj muzeja Miroslav Milonjić i kustos Luka Kazimović, ova izložba je dio svojevrsnoga tematskoga ciklusa; naime, prošlo ljeto je Samoborski muzej priredio izložbu o mo­liški Hrvati, a planira se da će kljetu u Samoboru biti pri­kazana i izložba o karašev­ski Hrvati u Rumunjskoj.

Oko 700 djelačev premalo u istočnoj Au­striji — šparoga ostaje dijelom neobrana

U G. Austriji su to u­gorki, krastavci, u Tirolu ja­buke, u D. Austriji špa­roge, jagode. Svim im je jed­no zajedničko — mnogo to­ga ostat će neubrano zbog manjka djelačev. Die Presse piše: Austriji nedo­staje sezoncev. Mnogi od njih dohadjaju iz istočne Europe pak nadležno ministarstvo odbije djela­če ki nisu iz EU. Ta kvota je svako ljeto sve ma­nja: ljetos 2150 — za 700 premalo.

Zalagam / zalažem se?

Prezent ili sadašnje vrime imaju svi glagoli. Ti obliki se u naši govori zapravo još jako dobro čuvaju, no ipak postoji većkrat i nesigurnost kod nekih iznimkov. Počnimo ali ovu tematiku najprvo općim pregledom glagolov u sadašnjosti. Za glagole pos­toju četire vrsti konjugacijov i to: a-konjugacija, i-konjuga­cija, e-konjugacija i je-konju­gacija.

Maloborištofska Složnost na 26. Dolnjoaustrijskom festivalu kulture

KREMS / MALI BORIŠTOF — Mišoviti zbor i tamburaška grupa Složnost iz Maloga Bori­štofa je muzički oblikovala po­četak nove serije u Domu regi­jov u dolnjoaustrijskom Kre­m­su-Steinu. Pod naslovom „Sta­ro-Austrija“ su u ovoj poznatoj kulturnoj inicijativi počeli s novim težišće. Posebno je bio ov večer subotu, 14. aprila po­svećen Gradišću. Zato je ze­maljski poglavar Hans Niessl kao poklon svojemu bivšemu kolegi Erwinu Pröllu doprimio Složnost iz Maloga Borištofa, ne na zadnje i zato jer je Pröllova žena Sissy porijeklom iz Borištofa.

Tagovi: 

»Franzl Design Award«: Charlotte Lassalle i Filip Hauck-Tyran za etiketu vina

Mladi grafički dizajner Fi­lip Hauck-Tyran je skupa s Cha­r­lotte Lassalle dobio nagr­a­du »Franzl Design Award« za naj­bolje pakiranje i za sve a­s­pekte označivanja produkta. Stručni žiri je s prvim mjes­tom odlikovao etikete za pr­vo vino mladoga vinograda­ra Lu­ke Zeichmanna iz Dol­nje Pulje. Etiketu je kreirao Fi­lip Hauck-Tyran ods. njegovo poduzeće Wiener Hand­werk Design, s likovnom um­jetnicom Cha­r­lotte Lassalle.

„Manjine svome gradu“ — večer glazbe i emocijov u Umagu u Istri

U srijedu 9. maja o. lj. Umag je u velikom stilu proslavio Dan Europe tr na najbolji način oživio geslo „ujedinje­ni u različitosti“. Umaške nacionalne manjine i zajednice Talijanov su brojnoj pu­bliki priredile priredbu tijekom ke su glazba i recitacije odjekivale prepunim trgom tr mamile ćuti ponosa i zajedničtva. U Umagu, od gotovo 15.000 stanovnikov, njih 30% pripada nekoj od prik 20 nacionalnih manjin.

Zbog čega moremo biti ponosni na mnoštvo informacijov i stilov (1)

Petar Tyran

Vrlo je zanimljivo a pred svim i hvale vridno, da se u odredjeni vrimen­ski vali različni krugi naših šti­teljev i štiteljic u različni i us­meni i pismeni forumi bavu tim ča bi rado čitali u hrvat­ski tiskanica a pred svim i u Hrvatski novina. Neki to či­nu na znanstvenoj razini i visokoj intelektualnoj argumentativnoj razini citirajući poznate filozofe i medijske mu­droznance. Drugi to činu na temelju svojega čitalačkoga iskustva ča vuču uz čitanja tiskanic na nimškom jeziku.

Povjesničar Feliks Tobler 70

Povjesničar pravi dvor. savj. dr. Feliks Tobler je 9. maja svečevao svoj 70. rodjendan. Ro­djeni Rasporčan je po stu­diju povijesti i germanistike od 1974. ljeta na Sveučiliš­ću u Beču, za ko vrime je bio angažiran i u Hrvatskom aka­demskom klubu a uza to i u Komitetu za prava gradiš­ća­n­skih Hrvatov, 35 ljet dugo bio zaposlen u Zemaljskom arhivu u Željeznu. Feliks Tob­ler je znatno pridonesao u­gledu i razvitku ove institu­cije i dokumentiranju gradiš­ćanskohrvatske povijesti. P­o­pis Toblerovih publikacijov obuhvaća danas 85 naslovov.

Tagovi: