Ste znali? - Ki sunčani očalji su najbolji?

Ljeti nositi sunčane očalje je obaveza. Uza to su još i mo­d­ni detalj. To znači, dobro je znati, ki pašu našemu obrazu i ki se najbolje uklapaju u naš stil oblače­nja. Naravno da ima prioritet čuvanje od UV trakov. Mi kanimo prepričiti, da sunce škodi našim očimam. Idealno je, da sunčani očalji blokiraju 90% škodljivih sunčanih trakov.

Tagovi: 

„Poslovice postoje na svim jezicima i u svim kulturama a prije svega u Bibliji“

Poslovice kao nepresušne narodne i životne mudrosti bile su u središću pozornosti sjajno organiziranoga „Ve­čera poslovic“ ki su u Hrvat­skom centru u Beču sjajno promovirali bivši diplomat i autor dvih knjižica s poslovicami, bečki Imo­ćanin Ma­te Mihaljević i gradišćansk­o­hrvatska književnica, pjesni­kinja i režiserka Ana Šoretić iz Cogrštofa u Gradišću. O društveno-kulturnoj i knji­žev­noj važnosti narodnih po­slovica uvodno je predavala prof. dr. Zorka Kinda-Berla­ković s bečke slavistike koja vodi i studij hrvatskog jezika na Pedagoškoj visokoj školi u Gradišću. Kinda-Berlaković napomenula je kako poslovi­ce postoje na svim jezicima i u svim kulturama, a prve pisane nalaze se već u Bibliji među mudrosnim knjigama Starog zavjeta.

Ugledna »Wittgensteinova nagrada« za etnomuzkologinju Ursulu Hemetek

Pred svim i u manjski krugi u Austriji a tim i u gradišća­n­skohrvatski krugi dobro po­znata i cijenjena muzikologi­nja sveuč. prof. dr. Uši Hemetek je dobitnica »Wittgen­steinove nagrade« za 2018. ljeto. Ovo odlikovanje Mi­ni­star­stva znanosti će dostati za nje istraživačko djelo o muziki manjin i o ulogi muzike za stvaranje identiteta. Hemetek se je bavila uz os­talo i narodnom muzikom gradišćanskih Hrvatov a ka­snije intezivno i Romov. Nagrada je dotirana s 1,4 milijuni E i je tim najviša nagra­da za podupiranje znanosti u Austriji. Uši Hemetek (61) ovimi pinezi predvidja urediti istraživački centar za istra­živanje manjin u etnomuzikologiji na Sveučilišću za muziku i umjetnost u Beču. 

Da bi pala EU-os Merkel-Macron Europa bi pala u male nacionalizme

Petar Tyran

Svenek se govori i piše o ujedinjenoj Europi, o zajednički odluka i da svi moraju skupa držati, ako kanu da Europska unija — a tim i Europa kao takova — i ostaje i nadalje bude aktivna i uspješna. Zapravo svi to ka­nu i tako i velu i pišu. Ali je tako, da mnogi od europskih političkih čelnikov svaki na svoj način drugačije agitiraju i agiraju. Najbolji primjer za­to je direktni susjed Austrije Viktor Orbán u Madjarskoj i Andrej Babiš u Češkoj a po­sredni susjed i predsjednik političke stranke Prawo u Po­lj­skoj Jarosław Kaczyń­ski. Tim se je jur pred dužim vrimenom pridružio i Horst Seehofer, šef nimške Kršćansko socijalne unije (Csu) i nim­ški savezni ministar unutrašnjih poslov, gradjevinstvo i do­movine. Svi oni se su­prot­st­a­vljaju migrantskoj o­d­nos­no useljeničkoj politiki nim­ške kancelarke Angele Merkel. Njim se je sada još i ja­ko gla­­sno i agresivno pridružio ta­li­j­anski ministar unutraš­njih poslov Matteo Salvini.

Italija blokirala sve zaključke summita dokle ne dostaje ča želji oko migracijov!

Na upit ča će biti ako se tali­janski prijedlog ne prihvati, Conte je rekao da „ne želji razmatrati takovu mogućnost“, dodajući da u tom slu­čaju ne bi bilo zaključkov. U nacrtu zaključaka Europsko­ga vijeća, o ki su peljači ras­pravljali do dugo u noć, govori se o stvaranju „platformami za iskrcaj izvan Europe”. Kako je objasnio aus­tri­jski kancelar Sebastian Kurz, to znači novi pristup u kom je „osnovna ideja da lj­u­di, ki su spašeni s morja u svojem nelegalnom pokušaju ulaska u EU, ne budu preve­zeni do EU, nego do druge države izvan EU“. 

Tagovi: 

Centri za azil na dobrovoljnoj osnovi

Kompromis: po gotovo cjelonoćne rasprave dogovorili su uspostavu zatvorenih ce­n­­trov za azil na dobrovoljnoj osnovi. Čelniki 28 držav čla­nic EU-a postigli su u pe­tak, 29. junija u rani jutar­nji ura po gotovo cjelonoćnoj ras­pravi kompromis oko pitanja migracije, dogovorivši uspo­stavu zajedničkih cent­rov za obdjelivanje zahtjevov za azi­lom na dobrovoljnoj bazi tr ograničavanje kreta­nja mig­rantov unutar EU-a.